Manji, ali pametniji

Stanovi koji se danas projektiraju izgledaju drugačije od onih prodavanih prije samo pet godina. Manje kvadrata, bolja izolacija, ugrađene toplinske pumpe i sve češće solarni paneli na krovu, to je smjer u kojem se kreće hrvatska novogradnja u 2026. godini, i taj smjer nije slučajan, već je posljedica konkretnih zakonskih promjena i tržišnih trendova koji se međusobno pojačavaju.

Zašto se kvadratura smanjuje, a potražnja ne pada

Jedan od najizraženijih trendova za 2026. godinu jest rast vrijednosti energetski učinkovitih nekretnina, kuća i stanova koji trebaju manje energije, imaju dobru izolaciju, solarne panele ili toplinske pumpe. Kupci sve više gledaju dugoročne troškove održavanja, ne samo početnu cijenu, a upravo zato manji, ali energetski optimiziran stan često nadmašuje veći, ali energetski zastarjeli stan u ukupnoj isplativosti tijekom godina korištenja.

Ovaj obrazac vidljiv je i u luksuznom segmentu tržišta, gdje se danas traže manji, ali bolje opremljeni prostori, dakle pomak od velikih kvadratura prema kvaliteti izvedbe i materijala. Luksuz se sve manje definira veličinom, a sve više dugotrajnošću i energetskom učinkovitošću nekretnine.

Zakonski okvir koji ovo ubrzava

Ovaj tržišni trend nije nastao u vakuumu. Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji je na snazi od 1. siječnja 2026. godine, predviđa prijelaz sa standarda zgrada gotovo nulte energije na standard zgrada nulte emisije. Sve nove zgrade u Hrvatskoj morat će ispunjavati taj stroži standard od 2030. godine, dok već od kraja 2026. sve nove javne i nestambene zgrade veće od 250 četvornih metara moraju imati ugrađene solarne sustave.

Drugim riječima, investitori koji danas projektiraju novogradnju s rokom dovršetka u 2028. ili 2029. godini već unaprijed moraju računati na buduće, strože energetske standarde, što izravno utječe na to kako se projektiraju nove zgrade, manje, kompaktnije jedinice s boljom toplinskom ovojnicom jednostavnije je i jeftinije dovesti do propisanih standarda nego velike, razvedene stanove sa složenom geometrijom.

Što to znači za kupca u praksi

Za kupca ovo prvenstveno znači jednu stvar: energetski certifikat nekretnine postaje podatak koji vrijedi proučiti s istom pažnjom kao i cijenu po četvornom metru. Stan s boljim energetskim razredom danas se brže prodaje, ima stabilniju vrijednost, i donosi mjerljivo niže mjesečne troškove grijanja i hlađenja, što je posebno važno na kontinentu, gdje su sezonske razlike u temperaturi izraženije nego na obali.

Praktičan savjet za svakoga koji razgledava novogradnju: zatražite uvid u energetski certifikat zgrade prije potpisivanja predugovora, provjerite je li ugrađena toplinska pumpa ili solarni sustav dio standardne opreme ili dodatna, plaćena opcija, te usporedite procijenjenu godišnju potrošnju energije između nekoliko projekata slične veličine i lokacije. Razlika u mjesečnom računu za energiju između dobro i loše izoliranog stana iste kvadrature može dugoročno iznositi i nekoliko stotina eura godišnje.

Što ovo znači za investitore

Za investitore i razvojne tvrtke poruka je jednako jasna: projekti koji već danas premašuju propisane minimume energetske učinkovitosti imaju konkurentsku prednost na tržištu koje postaje sve osjetljivije na ovu temu, kako među domaćim, tako i među stranim kupcima iz Njemačke, Austrije i Slovenije, koji u svojim zemljama već dugo navikavaju na visoke energetske standarde i automatski ih traže i u Hrvatskoj.

Više o samim zakonskim promjenama koje stupaju na snagu ove godine pročitajte u članku o tri nova zakona koja od 2026. mijenjaju pravila igre za svaku novogradnju u Hrvatskoj, a pregled aktualnih cijena po regijama, koji pokazuje gdje se energetski učinkovita novogradnja danas najviše traži, pogledajte u članku koliko košta novogradnja u Hrvatskoj 2026. Sve ostale aktualne vijesti o nekretninama pratite na stranici Vijesti o nekretninama. Pravni tekst nove europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada, na kojoj se temelji hrvatski zakon, dostupan je na portalu Zakon.hr.

Najčešća pitanja

Zašto su novi stanovi u Hrvatskoj sve manji?
Manje, kompaktnije jedinice lakše je projektirati i izgraditi tako da ispunjavaju nove, strože energetske standarde, a kupci sve više biraju manji prostor s nižim troškovima grijanja umjesto veće kvadrature uz visoke mjesečne račune.

Što je ZEB standard i tko ga mora ispunjavati?
ZEB, zgrada nulte emisije, je standard koji od 2030. godine postaje obvezan za sve nove zgrade u Hrvatskoj, a od 2028. godine već vrijedi za nove javne zgrade.

Moraju li sve nove zgrade imati solarne panele?
Od kraja 2026. godine ta obveza vrijedi za sve nove javne i nestambene zgrade veće od 250 četvornih metara, dok se na stambene zgrade ugradnja solarnih sustava sve više širi i kao tržišni standard, neovisno o strogoj zakonskoj obvezi.

Isplati li se platiti više za energetski učinkovitiju novogradnju?
Dugoročno najčešće da, jer niži mjesečni troškovi grijanja i hlađenja tijekom godina korištenja često nadmaše veću početnu cijenu, a takve nekretnine zadržavaju i veću tržišnu vrijednost prilikom kasnije prodaje.